Rezultati dosadašnjih istraživanja (zaključno s 2015.god.)

rezultati6

U međuvremenu, otkako je web-stranica podignuta, i dalje su se provodila istraživanja prirodnih vrijednosti na području Slatine. Glavni zadatak za 2016. godinu jest detaljno kartiranje staništa. Preliminarni podaci već postoje, a ove godine trebalo bi doraditi i ažurirati staništa i njihove površine kako bi planirana karta staništa u potpunosti odgovarala stvarnom stanju iz 2016. godine. Botanička istraživanja su pri samom kraju, potrebno je još uvrstiti strogo kultivirane vrste iz vrtova i parkova. Također, dodatno će se poraditi na gljivama i životinjama. Smatram da su gljive doista podistražene te su potrebni dodatni terenski angažmani. Od životinjskog svijeta zabilježen je velik broj ptica, kukaca i paučnjaka, a trenutno se radi na ribljim vrstama te sisavcima (koristeći mamce, humane zamke i lovačke kamere). Posljedično, potrebno će biti dopuniti i ovu web-stranicu.

Najnoviji floristički podaci pokazuju kako slatinsko područje zasad ima poznatih:
805 vaskularnih biljaka
59 mahovina
78 lišajeva
Fotodokumentacija biljnog svijeta sastoji se od 17 689 fotografija. Staništa i krajolici zauzimaju 11 588 fotografija.

Faunistički podaci još nisu posve analizirani, ali govoreći o količini fotografija koja je dosad načinjena, za zaključiti je kako i životinjski svijet poprilično dobro poznajemo. Naime, radi se o preko 3 500 fotografija raznih životinjskih vrsta. Zanemarena nije ostala ni sekcija “Zanimljivosti” jer je i ove godine dokumentiran veliki broj lovno-gospodarskih objekata, divljih deponija, šumskih izvora vode, različitih jazbina i sl.

Ova godina trebala bi biti posljednja u kampanji istraživanja slatinskog područja. Nakon finalnih istraživanja, svi podaci će se sistematizirati, analizirati te, vrlo izgledno, nastojati i publicirati u znanstvenom obliku. Potom slijedi konačna sinteza svih poznatih rezultata i sakupljenih terenskih opažanja u vremenskom periodu od 2009. do 2016. godine – dakle, krenut će rad na monografiji o slatinskoj prirodi. Vjerujem da će biti riječ o uratku koji po svojem sadržaju i obujmu dosad nije poznat ni za jedno područje Republike Hrvatske.

Pretraga baze slika

 

Kampanja botaničkih istraživanja na području Slatine

logo1

Dobrodošli na stranice o prirodnim vrijednostima slatinskog kraja! Cilj je ove stranice pružiti temeljni pregled biotske raznolikosti na području grada Slatine i pripadajućih naselja, s posebnim naglaskom na inventarizaciju biljnoga svijeta. Naime, slatinsko područje nesumnjivo ima vrijednu floru koja po dobroj istraženosti može stati uz rame i područjima poput parkova prirode i nacionalnih parkova. Vjerujem da će informativni karakter ove stranice, kroz popise vrsta i popratne fotografije, mnoge po prvi puta upoznati s prirodnim bogatstvom ovog područja.

Budući da je slatinsko područje zapostavljeno s aspekta bioloških istraživanja, valjalo je tu sliku popraviti te na prikladan način prezentirati rezultate koji će biti javno dostupni. Istraživanja flore i vegetacije našeg područja poprilično su staroga datuma te mnoge vrste od tada nisu potvrđene, a ulogu u tome zasigurno su odigrale negativne promjene u stanišnim prilikama. Kako je starih publiciranih radova malo, oni tim više zavrjeđuju spomen ovdje:

  • Novković N 1957. Flora i vegetacija Podravske Slatine i njezine okolice. Diplomski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1-42.
  • Marković-Gospodarić LJ 1965. Prilog poznavanju ruderalne vegetacije kontinentalnih dijelova Hrvatske. Acta Bot. Croat. 24, 91-136.
  • Ilijanić Lj, Šegulja N 1983: Phytozoenologische und oekologische Untersuchungen der Glatthaferwiesen in der Podravina (Nordkroatien). Acta Bot. Croat. 42, 63-82
  • Petljanski, J 2000: Kartiranje epifitskih lišaja u Slatini. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek, Zagreb, 1-51.

rezultati5

Nova botanička istraživanja vrše se kontinuirano od 2009. godine, a sa zadovoljstvom mogu naglasiti i kako se polagano bliže svojem završetku. Na samom početku terenski je rad primarno bio usmjeren na inventarizaciju vaskularne flore, a potom su istraživački napori usmjereni i na upoznavanje raznolikosti mahovina, gljiva i lišajevi. Kao dodatni angažman, nastojao sam tijekom svojih terenskih izlazaka bilježiti i životinjski svijet, ponajprije kukce i ptice koje sam imao priliku opaziti.

Kako se istraživanja bliže kraju, tako će i kartiranje staništa ulaziti u posljednju fazu koja će dati uvid ne samo u stanišne tipove koje imamo, već i u njihovu distribuciju i površine. Životinjske skupine bit će dorađene, a također bih želio realizirati ideju (bude li za to mogućnosti) da se javnosti približe slatinske slatkovodne alge. Nakon što se istraživanja finaliziraju, nadam se da će svjetlo dana ugledati i monografija kao svojevrsna sinteza terenskih opažanja, fotografija, ali i osobnih putopisnih osvrta o istraženom području.

 

Rezultati istraživanja

Kako su istraživanja još uvijek u tijeku, konačan broj vrsta tek će biti u potpunosti utvrđen. Ovog trenutka možemo okvirno izdvojiti:

  • 750 pravih biljaka (papratnjače i sjemenjače)
  • 50 mahovina
  • 70 lišajeva
  • 150 gljiva (120 stapčarki, 20 mješinarki i 10 sluznjača)

rezultati1

Iako popis biljaka zasad ne obrađuje kultivirane vrste iz parkova i vrtova, stranica koja prezentira živi svijet Slatine nipošto ne smije izostaviti našu najveću biljnu ikonu – to je stablo mamutovca (lat. Sequoiadendron giganteum, syn. Sequoia gigantea) iz 1807. godine! Od drugih vrijednih i zanimljivih biljaka možemo spomenuti raznovrsne orhideje, ugrožene močvarne biljke, biljke malobrojnih suhih travnjaka ili pak jednu posebnu biljku, sitnocvjetnu režuhu (Cardamine parviflora), koja je po prvi puta za Hrvatsku zabilježena upravo u našoj blizini. Od lišajeva imamo ugroženog plućastog režnjaša (Lobaria pulmonaria), a među gljivama nekoliko nalazišta ugrožene blagve (Amanita caesarea).

 

Mnoge životinjske vrste također su poznate, no zapravo je još veća količina zasad neobrađenih podataka (a svakako je i onih nezabilježenih vrsta u koje tek treba uložiti istraživačkog vremena). Spomenimo ovdje ukratko neke od interesantnih nalaza. Naime, uočene su određene vrsta ptica koje vjerojatno niste ni zapazili na slatinskom području: crna roda, sivi ždral, velika bijela čaplja, bijela žličarka, veliki vranac, patka pupčanica, a možemo se pohvaliti i populacijom ptice pčelarice. U šumama možemo pronaći kornjaše alpinsku i hrastovu strizibubu koje su zakonom strogo zaštićene vrste. Također, ne ubijajte zmije, one su korisne! Kod nas su zasad primjećene bjelouška, ribarica, smukulja i bjelica.

Ako biste tijekom svojih izleta u prirodu primijetili što zanimljivo, primjerice neku vrstu koju ne poznajete,
svoja otkrića svakako podijelite na Facebook profilu slatinske prirode!